Crkva danas slavi svetkovinu Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije. Ovim danom zahvaljujemo Bogu što je u bezgrješnoj Mariji sebi pripravio dostojan stan i tako divno odlikovao svoju i našu Majku. Ona je kao njegova majka mogla, te u nekom smislu i morala, biti oslobođena svakoga, pa i istočnoga grijeha. Svi smo mi drugi od tog oslobođeni na dan svoga krštenja. Dakle, danas ne slavimo Isusovo začeće, jer se toga događaja spominjemo 25. ožujka.

Svetkovina se u Crkvi polagano razvijala, kao i čitavo Marijino štovanje. Pritom je veliku ulogu imao i osjećaj vjere naroda Božjega da je Bog Mariju od prvog trenutka življenja pod Aninim srcem izuzeo od izvorne ili sveopće ljudske grešnosti, jer je imala biti majkom Sina Božjega. To je potvrdio i papa Pio IX., proglašavajući na današnji dan 1854. godine dogmu o bezgrješnom začeću. Definicija glasi: ‘Posebnom milošću i povlasticom svemogućeg Boga, zbog predviđenih zasluga Isusa Krista, Spasitelja ljudskog roda, blažena Djevica Marija bila je izuzeta od svake ljage istočnoga grijeha.’

Dogma o Marijinom bezgrješnom začeću jedna je od važnih marijanskih dogmi, odnosno vjerskih istina. Današnjom se svetkovinom slavi crkveni nauk koji naučava da je Marija kod svoga začeća, budući je bila predodređena postati Majkom Sina Božjega, bila oslobođena istočnog ili iskonskog grijeha, koji svi baštinimo od svojih roditelja. Marija, osim toga, nikada nije počinila ni osobni grijeh. Dakle, ne slavimo Isusovo začeće, jer tog se događaja spominjemo 25. ožujka.

(https://hkm.hr)

„O, Marijo, bez grijeha začeta, moli za nas koji se tebi utječemo, i za sve one koji se tebi ne utječu, a naročito za neprijatelje Svete Crkve, i za sve one koji su tebi preporučeni.“