SVETI BENEDIKT

Objavljeno: 11.07.2018.

Sveti Benedikt je otac zapadnog redovništva, osnivač benediktinskog reda i jedan od najvećih velikana zapadnog redovništva, zapadnoeuropske kršćanske kulture uopće.

Benedikt je rođen oko g. 480. u Norci, malom biskupskom sjedištu na podnožju sabinskih brda. Bio je sin dobrostojeće obitelji koja ga je poslala u Rim na odgoj i stjecanje znanja. Rim je tada još uvijek blistao od sjaja i stare slave, i dičio se grobovima apostolskih prvaka Petra i Pavla. Ipak nije bio ono što je bio negda. Prijestolnica je carstva bila u Bizantu, na Istoku. Istina, rimski je biskup bio glava cijele Crkve, ali baš za vrijeme papina izbora g. 498. Benedikt je morao vidjeti i doživjeti mnogo neugodnosti. Rimski kler nije bio na visini. U gradu se živjelo lakoumno, pohlepno trčalo za užicima, premda je opasnost od barbara bila trajna. Rimske prilike nisu oduševile mladoga i ozbiljnoga Benedikta. Njegov je duh težio za nečim višim i sadržajnijim. Zato je i napustio Rim i studije. Da bi našao Boga u što većoj mjeri, nastojao se osloboditi svih spona koje bi ga u tome mogle spriječiti.

Želja za svojim idealom odvela je mladoga Benedikta u potpunu samoću, u jednu špilju kraj Subiaca. U njoj je Benedikt ostao kao ponizni učenik tri godine i stekao mnogo vrijednih duhovnih spoznaja i iskustava. Zatim ga je Bog iz tamne špilje izveo van na svjetlo da bi kao veliki svjetionik svijetlio u njegovoj Crkvi. Poučio ga je kako valja osnovati zajednicu te u njoj zajednički tražiti Boga. Benedikt je proučio i redovničko pravilo sv. Bazilija Velikog te došao do spoznaje kako pojedine samostanske zajednice trebaju postati crkve u malom, što savršenije ostvarenje crkvene zajednice. Međusobna povezanost članova treba biti slična povezanosti udova u jednom živom organizmu, a prava će glava svakoj zajednici biti sam Krist, koji je glava otajstvenoga svoga tijela, to jest Crkve.

Benedikt se iz Vicovara vratio u Subiaco. I tu su ga razne skupine monaha zamolile da im bude duhovni otac. On ih je podijelio u 12 malih samostana, a svakome stavio na čelo jednoga kao oca. Sam je pak preuzeo cjelokupno duhovno vodstvo sviju. Tako se malo-pomalo počeo oblikovati benediktinski način redovničkoga života, “škola služenja Gospodinu”, u kojoj je vladao duh prve Crkve u Jeruzalemu. U tome načinu apostolskoga života – po uzoru apostola – naročito su se poštovale kreposti poslušnosti, molitve i rada, stvarao se benediktinski ideal: “Moli i radi!”

Sv. Benedikt je svojim zajednicama kao glavno pravilo dao ovaj program: “Božjem djelu ili Božjoj službi ništa drugo ne smije se pretpostaviti!” Zato je sav benediktinski život uokviren i prožet svetom liturgijom.

Sveti Benedikt umro je 21. ožujka 547. i njegov se blagdan stoljećima slavio na taj dan. No kako je u korizmi slavljenje svetaca suzdržano, blagdan se sv. Benedikta slavi 11. srpnja. Grob mu se nalazi u crkvi slavne opatije Monte Cassino.

Papa Pavao VI. proglasio je sv. Benedikta zaštitnikom Europe. Razlog je tome što se njezina povijest bez Benedikta i njegova djela ne može zamisliti.

Medaljica sv. Benedikta

Nije poznato kada je, niti čijom zaslugom nastala medaljica sv. Benedikta.

Papa Benedikt XIV. 1742. godine proglasio je oproste vezane uz medaljicu sv. Benedikta za one koji ju budu nosili s vjerom i utjecali se molitvom u svečev zagovor. No sasvim je sigurno kako je medaljica mnogo starijeg datuma.

svben1

S jedne strane medaljice nalazi se lik sv. Benedikta koji u desnoj ruci drži križ a u lijevoj otvorenu knjigu Pravila. S njegove desne i lijeve strane natpis Crux Sancti Patris Benedicti – Križ svetog Oca Benedikta. Oko lika sv. Benedikta nalazi se natpis Eius in obitu nostro preasentia muniamur – Na našem smrtnom času neka nas njegova prisutnost zaštiti.

 

S druge strane medaljice nalazi se jednakokračni križ. Iznad križa stoji PAX – Mir, a uokolo se nalaze početna slova stare molitve sa zaklinjanjem da odstupi nečista sila: Vade Retro Satana, Non Suade Mihi Vana; Sunt Mala Quae Libas, Ipse Venenum Bibas, što u prijevodu znači.: Odlazi Sotono, ne savjetuj me ispraznostima, zlo je što nudiš, sam pij svoj otrov. svben2

Uz križa uokvirena su slova C S P B: Crux Sancti Patris Benedicti – Križ svetog Oca Benedikta.

U krakovima križa stoje početna slova sljedeće molitve: Crux Santa Sit Mihi Lux, Non Draco Sit Mihi Dux – Križu sveti, budi meni svjetlo, nemoj me ti, vraže, voditi.

Molitva sv. Benediktu, zaštitniku Europe

Sveti Benedikte, koji si životvornom riječju svoga Pravila i neumornom revnošću svojih učenika preobrazio Europu u blagoslovljenu zemlju kršćenske vjere i jedinstva;

koji si odgojio ljude i narode za djela ljubavi i blagodat mira;

koji si otkrio ljepotu i dostojanstvo ljudskog napretka nadahnutog evanđeljem, vrati se Europi i svijetu svijetlom svojih ideala.

Vrati današnjim pokoljenjima smisao za Krista i poslušnost njegovim riječima.

Budi nam i danas blizu svojim nebeskim zagovorom da Europski narodi nađu i sačuvaju putove reda, pravednosti i bratskog zajedništva.

Amen.

(www.bitno.net)